Ratatouille

RatatouilleObožavam da gledam kulinarske filmove, obožavam i crtaće. I onda je potpuno jasno da je jedan od mojih omiljenih filmova Ratatouille (Ratatui), i čuvena parola ‘Svako može kuavti’

Nekako se i sama pomalo pronalazim u toj rečenici. Inženjer sam, a ne kuvar. Pa opet za mojom trpezom mnogi uživaju. Lijepo kaže šef Gustav , svako može kuvati.

Priznajem i da sam za rataui prvi put čula baš kroz istoimeni sjajni crtani, i da već godinama maštam o toj savršenoj kombinaciji povrća koja je čak i mračnog Egoa vratila u djetinjstvo i izmamila mu osmijeh na lice.

Ove godine odlučili smo praviti baštu, i jedan od mojih tajnih planova  bio je uzgojiti one divne tamno zelene i žute tikvice, kojih nema na mojoj pijaci, kako bih napravila ratatui. I uspjela sam, tikvice su porasle, i već prve urbane su završile upravo u ratatuiu. Jedan od mojih malih životnih planova, ovim sjajnim obrokom je ispunjen …

Nastavi čitanje

Kontonjada tj. kitnkez

KitnkezU poznu jesen i dugo kroz zimu bakina soba je znala mirisati na dunje. Dunje sa ormara. Ali nisu samo one davale taj čarobni miris hladnoj sobi u kojoj bi vikendom spavali pod debelim pernatim jorganima i slušali bakine beskrajne priče kako se nekada davno, početkom vijeka ( sad već prošlog ) između ratova živjelo u Banatu. Kako se danima spremala zimnica i najljepši džemovi na svijetu. Kako su i kod njene majke mirisale dunje sa ormara, ali i neobična poslastica na koju su djeca posebno kidisala… čarobni kitkez, sir od dunja…

Uvijek mi je to ime bilo čudno, ali slatki zalogaji su bili tako neododljivi da bih brzo zanemarila tu meni neobičnu riječ i prepuštala se nježnom zadovoljstvu slatkih kockica. I onako smo bili naviknuti na mnoge čudne riječi,bakine mađarske,  nama teške za izgovorit koje bi ona ponekad  ubacivala u svakodnevni govor…

Davno sam stigla u Crnu Goru, i bakina kuhinja ostala je samo uspomena. Mnoge delicije koje nam je majstorski pripremala bile su sasvim nepoznate i zapanjujuće ovdje u Crnoj Gori. No poneka delicija bivala je i prepoznata, možda ne baš pod bakinim imenom, ali prepoznata. Tako na primjer, najdivniji sir, sir od dunja, bakin čudesni kitnkez ovdje na Primorju pod uticajem Italije nazivaju kontonjada, pa neka se onda i ova priča baš tako i zove… Nastavi čitanje

Džem od jagoda za 30 min

Džem od jagoda

Ako volite ukus jagoda, i uživate u njihovom mirisu i boji, sačuvajte ih i za zimu.

Znam da je mnogima mrska i sama pomisao na kuvanje džemova, dugo stajanje kraj šporeta i dosadno miješanje. Ali isto tako znam i da svi vi uživate u palačinkama sa domaćim džemom, strainskim štrudlama ili nekim novim poslasticama obogaćenim slasnim zalogajima voća.

Ipak, postoji rješenje, koje može da pomiri ove dvije činjenice. Moguće je pripremiti divan džem od jagoda koji tako zanosno miriše, kroz koji se slasno grickaju zanosni komadići jagoda, a ukus i boja naprosto su mu božanstveni.

Priznajem, da sam po prvi put na ovaj način i sama spremala džem, više znatiželje nego povjerenja radi, ali će narednih godina priča biti drugačija, a izgleda da ću već i ove godine morati ponoviti ovo lijepo iskustvo jer je pola teglica već nestalo sa polica, pa ako želim nešto i za zimu ostaviti moraću kuvati još jednu turu… Nastavi čitanje

Pavlova torta

Pavlova torta

Lagana, najlaganija torta od svih… Pavlova torta…

Lagana, prozračna, prhka i nježna, kao suknjica neke balerine. Ne neke, već Ane Pavlove , slavne balerine s početka 20-og vijeka u čiju čast je torta i kreirana.

Torta je lagana, prhka pa opet kremasta i nježna i jednostavno se topi u ustima.Božanstvena. Savršena harmonija hrskave slatke korice, lagane kreme i svježeg voća. Lagana je i za pripemu, pa iako se mnogi boje beze kore (sušene kore od bjelanaca) zaista nema razloga za brigu…

Pravila sam ovu divnu tortu za prvomajsko druženje, a onda još dva puta u narednih par dana, i mogu slobodno reći da je Pavlova torta kod nas hit ovog proljeća…

A kako se posebno dopala mome dragom, slutim da će ih biti još, i sve razmišljam dobro bi trebala zvučati i sa breskvama, sočnim, narandžastim breskvama, onim divnim kiselo-slatkim, što se zrele lagano odvajaju od košpice otkrivajući jedru crvenu unutrašnjost i mameći svojom slašću…

Ali dok stignu breskve, uživaćemo u Pavlovoj s jagodama… Nastavi čitanje

Tabuli salata

 Tabuli salata

Salata od peršuna, nije baš uobičajena na našim trpezama. Šteta, jer je peršun veoma zdrava namirnica.

I dok ga mi koristimo uglavnom kao začin u nekim drugim kulturama i kuhinjama on uzima glavnu ulogu. Tabuli salata uz humus i baba ganuš jedno je od najpoznatijih libanskih jela. Servira se kao salata ili predjelo i obično se jede prstima koristeći listove zelene salate ili kupusa umjesto kašika.

U osnovi je to salata od peršuna i paradajza, a često se u tabuli salati nalazi i bulgur ili kus-kus u manjem ili većem omjeru. Za bezglutenske varijante, možete jednostavno izostaviti bulgur ili ga zamijeniti kinojom.

Uskoro će pijace zazeleniti, a svježi peršun, mladi luk i paradajz će zamirisati. Nane uvijek imam u dvorištu, pa već zamišljam ukus ove lijepe salate i radujem se što ću je ponovo praviti…

Nastavi čitanje

Šopska salata

Šopska salata

 

Mnogo je rasprava čija je šopska salata, makedonska ili bugarska? Ono što je sigurno osvojila je Balkan a odmah zatim i Evropu.

Nazivaju je kraljicom gurmanluka, salatom nad salatama… Roštilj je skoro nezamisliv bez nje, pa čim ljeto zarudi, i prvi paradajzi i krastavci zrenu u bašti, spremamo je.

Šarenilo i ljepota bašte tada se preseli u tanjir pun sitno sjeckanog povrća, protkanog ljutim papričicama, i blago začinjenog domaćim sirom… Nastavi čitanje

Kupus salata

Kupus salata (2)

 

Nekako rijetko pravim kupus salatu, zašto ne znam. Ustvari je baš volimo, i kad je pravim, pravim je u duploj mjeri, pa je imamo i sutra za ručak. Ivan je posebno voli, i onda je često dodaje u sendviče, pa kad sutra otvorim zdjelu u kojoj je kupus salata, pola je nema.

I onda kažem, OK moram je češće spremati, i opet tako ostane samo na riječima, ja mijenjam salate, kisele i svježe, pečene i pržene, pa tek za par mjeseci ponovo kupus dođe na red…

A mi je baš volimo i nije je teško napraviti, i trebali bi češće….i eto, zato i pišem ovaj super jednostavni recept, ne bi li se češće sjetila pripremiti je za ručak… Nastavi čitanje

Sasi voda

Sasi voda

 

1 kalorija po čaši, vjerovali ili ne!

1 kcal.

Sasi voda izum je nutricioniste Cynthia Sass, u okviru dijete za ravan stomak.

Sasi vodu možete piti bez griže savjesti, ali istovremeno i uživati u blago protkanim osvježavajućim aromama.

Ako vam ipak ne prijaju gorko osvježavajući ukusi đumbira, krastavca i menta, dodajte kašiki meda.

Onda ste dodali i malo kalorija, pa nađite pravu mjeru…

Trebala vam za dijetu ili samo za osvježenje, Sasi voda piće je koje ćete, kad ga jednom probate, cijelo ljeto imati spremno u frižideru. Nastavi čitanje

Roštilj salata

Roštilj salata

 

 

 

Sasvim jednostavna  roštilj salata, samo je prelijepi mix grilovanog povrća. Jednostavna, bez recepta i pravila, spremana po principu od svega po malo, i taman onoliko koliko volite. Začinjena opet po želji, omiljenom kombinacijom svježeg bilja, koje brižno gajimo po uglovima bašti i ukrasnim saksijama na terasama.

Recept za roštilj salatu koji vam pišem nije konačan, više ga uzmite kao ideju i razradite je na način koji vama najviše odgovara… Nastavi čitanje

Sok od zove

 

Sok od zove

 

Da budem iskrena, sok od zove nije nešto što me baš sa osmjehom vraća u djetinjsto, jednostavno ga nisam voljela. Ali u dvorištu mama Ruže, tete koja je čuvala sestru i mene, raslo je usamljeno drvo zove, ili bazge kako god je vi zvali. Usamljeno usred livade, drvo tj. veliki žbun bilo je čarobno onako posuto ogromnim bijelim pahuljama, pa smo se često igrali u njegovoj hladovini sakriveni od pogleda u dječijem carstvu mašte i avantura…

I dan danas ne volim sok, ali kad zova zamiriše, pred očima mi je livada, usamljeno drvo i osjetim se nekako malena i nježna, i poželim da se mogu sakriti u začarani zamak te bijele ljepotice… Nastavi čitanje