Ako se nekada u nekoj posebnoj prilici nađete u poziciji domaćina koji ugošćava Dobroćanku ili Dobroćanina, tom prilikom vam ona ili on za kolače koje ste dugo spremali kažu : « Bonboni su vam izvrsni», nemojte se zbuniti ili ne daj Bože naljutiti! Jedno treba da znate: kada tako nešto na račun svojih kolača čujete, znajte da je to najveći kompliment! Pitate se zašto?U narednim redcima otkrivamo vam jednu u nizu Dobrotskih, slatkih priča i to onu najvažniju. Nećete se ljutiti, dobrotske bonbone i galetine ostavit ćemo za neku drugu slatku priliku.
Pričama iz Dobrote nikada kraja. Ljudi, običaji i vrijeme uradili su da tako bude. Priče su to o događajima, sretnim i manje sretnim vremenima u kojima su se ljudi borili, stvarali i voljeli. Mjenjala su se godišnja doba, mjenjao se ili bolje reći obogaćivao izgled ovog primorskog mjesta. Godine i vjekovi su prolazili, Dobroćani ih ispraćali i dočekivali a sa sobom uvijek nosili i čuvali svoje običaje.
Naša priča ponovo nas vodi u kuću Radovića u Dobroti kod naše profesorice, koja čuva ali ne ljubomorno daleko od drugih, prošlost našega kraja. Čuva gospođa Nada i običaje i navike i ricete. I trudi se da se sva ta bogatsva ne zaborave već bolje upoznaju.
Dobrota je naselje dobrih ljudi, kao takve ih je upoznala davne 1950 godine. Kao dijete živjela je pored stare Dobrotske kuće Dabinovića i imala takvo zadovoljstvo da uđe u tu istu kuću i mnogo toga nauči. Između ostalog naučila je i tajnu o Dobrotskoj torti. Gospođe Anka i Smilja Dabinović vrlo rado su joj pružile nauk, zvale je da ih posmatra dok rade i to ne jedanput već dva, tri, koliko je potrebno da se i sama odluči na pravljenje torte.
Za Dobrotsku tortu kažu da je to Carska torta, prije svega dug i po malo komplikovan način pripreme, sadržaj prebogat a izgled onaj pravi carski: kruna sa draguljima. Za ovu priliku odlučili smo da zaboravimo onu staru Bokeljsku: Ricetu nikome ne daj! Daćemo je ! To znaci nastaviti čuvati trdiciju ovoga kraja, tradiciju Dobrote.
Za pripremiti Dobrotsku tortu morate u ovim brzim vremenima izdvojiti puna tri sata.
Za početak tu su menduli, 500 g koje treba u vreloj vodi opariti, oljuštiti i prosušiti. Nekada se to u zimskom periodu radilo na buri, ljeti na suncu, a sada može i u šporetu uz obavezno čuvanje da ne zagore jer time bi se izgubio i miris i ukus mendula. Za ovo ukusno i bogato voće treba vremena. Nakon sušenja moramo ih samljeti te od njih napraviti marcipan i to na sljedeći način:Promješati već pripremljene mendule, 500g cukra, 8 bjelanaca, 2 ćikarice maraskina, 1 ožica izgratanoga keksa i gratana kora od limuna.
Za pripremu tjesta treba imati volje i ljubavi jer bez tih sastojaka nijedno, pa ni tjesto za Dobrotsku tortu neće vam uspjeti. Za ovu deliciju treba umjesiti 400g brašna, 200g maslaca (nekada se koristila mast, sada maslac ili margarin) zatim cukra 200g i 8 žumanaca. Dobro sjedinjenim tjestom popunjava se kalup, radi se kruna, marcipan ulije u kalup i nakon toga pravimo gradeladu kojom pokrivamo marcipan i ujedno ukrašavamo našu tortu. Pred vama je puna ura pečenja tankom kartom pokrivene torte u šporetu uz obavezno nadgledanje i okretanje .Torta ce dobiti dukat boju a vi je nakon pečenja posuti cukrom koji će joj dati sjaj.
Posebnu draž ovoj našoj slatkoj priči daje i to što je u Dobroti nedavno pronađen i originalni sač u kojem se nekada davno pripremala Dobrotska torta. Uz ricetu, profesorica Nada je pokazala upravo taj sač i objasnila kako se on koristio. Sač, star dva vijeka, ima svoj osnovni dio i unutra dodatak na koji se stavljala torta a pod njom žar. Sač bi se potom stavio na starinski šporet napravljen od opeka sa gvozdenom pločom na vrhu koja je morala imati uvijek istu temperaturu. To je bio jako težak način pripreme što je svakako otežavalo domaćicama te su se one ne baš tako često odlučivale na pravljenje baš ovog kolača. Samim tim što su ga rijetko pravile, on je i dobijao na vrijedniosti. U Dobrotskim kućama ova poslastica se mogla konzumirati samo u važnim prilikama. Bile su to Slave, Božic, Uskrs, ili možda vjenčanje u porodici ili možda vjenčanje u prijateljskim kućama. Za tako nešto torta se posebno ukrašavala: na gvantjeri, okružena zelenim vjecem od šparoge a male ružice po njoj. Bila su to lijepa vremena, a tako pripremljena torta bila je jako vrijedan poklon mladencima. Sada, kada već imate ovaj recept i napravite tortu, možda ćete poželjeti da je ukrasite upravo ovako, kao nekada. Vjerujte to će biti jako teško. Nekada je Dobrota imala svoje lijepe đardine pune nekog lijepog cvijeća. Sve je manje đardina , a cvijeće—ima ga, ali nije to ono isto cvijeće, ono koje su Dobroćanke koristile da ukrase tortu, uljepšaju frizuru ili možda naprave Rožulin. Pitate se što je to! Rožulin, liker od latica ruža-dobrotskih, liker koji se pio uz Dobrotsku tortu Nisu Dobroćani pili samo liker. Tu je i šampanjac kojeg je bilo u bogatim pomorskim kućama. Pomorci su sa svojih dugih vijada donosili pune bajule šampanjca i mendula koji su se čuvali za posebne prilike, a posebna prilika je bila upravo ona, njeno visočanstvo carska, Dobrotska torta.
P.S. Kada dođete u Boku, u Dobrotu sjetite se ove priče.Potražite mjesto, restoran ili možda kuću u kojoj se priprema ova torta i probajte je. Svaki vaš sljedeći boravak kod nas mirisaće na mendule i šampanj.
Dolores Fabianti
Hvala Dolores na ovoj divnoj priči. Uživanje je čitati je i maštati o starim vremenima kada je Boka i Dobrota bila bogata i moćna pomorska destinacija, o divnim lađama i mornarima koji su odvažno oplovljavali svijet i donosila sa putovanja čudesa od kojih je zastajao dah. O dobrotskim gospama koje su čekale svoje drage, uređivala vrtove pune mirisa i boja iz cijelog svijeta, brinule o porodici i domu pekle divne kolače , a među njima najdivniju tortu, carsku, dobrostku…
Prateći priču pripremila sam prelijepu dobrotsku tortu čije slike i gledate. I za kraj da vam ukratko prepričam i recept.
Kora:
Fil:
- 8 bjelanaca
- 500 g badema
- 500 g šećera
- 2 šoljice maraskina
- 1 kašika mljevenoveg keksa
- 1 limun, rendana korica
Mendule, odnosno bademe, sam prokuvala, ocijedila i oljuštila . A onda sam bademe 24 sata sušila na TEA peći na tacni i papirnom ubrusu.
Pjenasto sam umutila puter i šećer, a zatmi dodavala jedno po jedno žumance i na kraju brašno. Iako nije po receptu ja sam dodala i 1 vanil šećer. Zamijesila sam tijesto sa oko 300 g brašna a ostatak brašna sam koristila za pobrašnjavanje podloge i dosipanje na tijesto tokom miješenja i oblikovanja. Tijesto sam podijelila na čertvrtine.
Dno kalupa za torte (30 cm) sam prekrila pek papirom, a bočne ivice premazala puterom. Prvu četvrtinu sam razvaljala u krug prečnika 30 cm, i prebacila u kalup. Dvije četvrtine tijesta sam razvaljala u traku širine 4 prsta a dužine koliki je obim kalupa (95 cm) i tu sam traku postavila uz bočne ivice i prstima utapkala u ivicu dna formirajući ‘krunu’.
Pjenasto sam umutila bjelanca pa dodavala šećer uz neprestano mućenje. Kad sam dobila čvrsti šam žicom sam lagano umutila mljevene bademe (od 500 g sam sačuvala 15 komada za ukrašavanje, a ostalo samljela), rendanu koricu limuna i maraskino, odnosno moju domaću višnjevaču. Dobijeni marcipan sam uslula u pripremljeni kalup od tijesta, a preostalu četvrtinu tijesta sam razvaljala na 5-6 mm debljine i rezala trake širine 2 cm od kojih sam pravila gradeladu (rešetku) preko marcipana, a ponegdje sam dodala i po jedan badem.
Pekla sam tortu 15 minuta na 150 stepeni, a onda je pokrila folijom i pekla na 200C još 45 min .
Tortu sam ostavila da se potuno ohladi i lagano stegne, pa je izvadila iz kalupa i posula mljevenim šećerom.
Ovom prelijepom, vjekovima starom tortom smo se sladili i maraskinom nazdravljali za drugi rođendan bloga, i bila je zaista divna , ta carska dobrotska torta…
Preporučujemo:
Dobrotska torta |
Kumova torta |
Pinjata torta |
Medena torta |
Draga, koja je razlika između ove i one koju si objavila 30.10.2014.? Mislim, koja je bolja, tj. koju da pravim? Cmok!
Na pravom si mjestu 😉
Oba recepta su lijepa, ali je ovaj detaljniji.
Jedva čekam da čujem utiske. Torta je malo pedava za pečenje, ali je neopidivo lijepa i posebna. Trud se definitivno isplati 🙂
Divna torta, hvala za detaljan opis, uz dašak povijesti! Katarina Romac Matović